Spavanje i imuni sistem: Zašto je spavanje važno za Vaše zdravlje

Mirno spavanje – period kada se naše telo odmara i obnavlja – predstavlja izazov u modernom načinu života. Pandemija je promenila naše navike i povećala stres, te je okrepljujući san postao još ređa pojava.

Razgovarali smo sa dr Endruom Vestvudom o tome zašto je spavanje važno i kako da bolje spavamo. Dr Vestvud je neurolog i asistent na Kolumbija univerzitetu. On leči pacijente koji imaju poremećaje spavanja i veoma je zainteresovan za povezanost između spavanja i neurodegenerativnih bolesti.

Zbog čega je spavanje važno?

Bez dovoljno odmora, ljudi se često osećaju slomljeno i tromo, sa nedovoljno energije. Bez dovoljno sna, naše emocionalno stanje postaje lošije i urušava se kvalitet života. Dok spavamo, naše telo i mozak se odmaraju, ali se i aktivno obnavljaju. Naša tela proizvode određene hormone i hemikalije i čiste put drugima dok mi spavamo. Kod beba i dece, veoma važne funkcije mozga se razvijaju u toku spavanja. Dva hormona, leptin i grelin zavise od spavanja i određuju našu težinu i metabolizam. Leptin utiče na osećaj sitosti, dok grelin stimuliše apetit. Nivoi ovih hormona se menjaju tokom spavanja i pomažu da se smanji apetit. Ukoliko ne spavamo dobro, ta budnost podstiče apetit. Ukoliko utolite glad u toku noći, doći će do disbalansa ovih hormona.

Važnost spavanja za ljude sa hroničnim bolestima

Ključni deo zdravlja je imunitet. Imuni sistem je kompleksan, on reguliše sve elemente u borbi protiv bolesti. Imuni sistem takođe kontroliše zapaljenske procese, odgovor organizma na infekciju ili povredu. Ljudi sa Gošeovom bolešću ili sa ostalim hroničnim bolestima često imaju hronične zapaljenske procese, što čini spavanje još važnijim. U toku sna, jača se imunitet, i povećava se borbena spremnost organizma da odgovori i spreči zapaljenske procese. Dalje, ukoliko imate zapaljenski proces, bićete pospani. Ovo može biti protektivni mehanizam kako bi se organizam fokusirao interno na mesto odakle dolazi inflamacija. Potrudite se da dovoljno spavate i da utvrdite koliko sati sna vam je potrebno. Većina ljudi spava sedam do osam sati u toku noći.

Negativni efekti nedostatka sna

Oko 35% amerikanaca ne spava dovoljno, tj. spavaju manje od sedam sati u toku noći. Ljudi koji premalo spavaju imaju veće šanse:

  • Da budu neaktivni ili sa prekomernom težinom
  • Razviju kardiovaskularne bolesti, depresiju i dijabetes tipa 2
  • Imaju hroničnu bolest kao što su artritis, astma, hronična opstruktivna bolest pluća

Neaktivnost i dobijanje na težini mogu voditi u apneu, stanje kada disanje prestaje na kratko tokom noći. Apnea je stanje koje može da uvede u začarani krug. Neki ljudi u početku nemaju apneu, onda se ugoje i razviju ovaj poremećaj, koji dovodi do toga da ne mogu da smanje težinu. Kako postaju umorniji, vežbaju manje i goje se sve više.

Razlika između pospanosti i zamora kod ljudi sa Gošeovom bolešću

Pospanost je osećaj da biste zaspali kada biste imali šansu. Osećanje umora znači da ne možete da obavljate svakodnevne aktivnosti. Zamor predstavlja nedostatak fizičke ili mentalne energije, bez obzira koliko ste se odmarali. Zamor ne znači da vam se spava, to znači da ste bez energije, mentalno ili fizički. Zamor je čest simptom među Goše pacijentima. Ukoliko osećate čest zamor, razgovarajte sa Vašim specijalistom kako bi on možda mogao nešto da učini na podizanju Vaše energije. Neke studije pokazuju da enzimska supsituciona terapija pozitivno utiče na prestanak zamora kod ljudi koji žive sa Gošeovom bolešću.

Rešenja za dobar san

  • Rutina je ključ za dobar san. Tokom dana, dobro je da se na dnevnom svetlu i da ste aktivni. Vežbanje takođe pomaže da spavate bolje, ali nemojte raditi do kasno u noć, stimulacija može da Vas razbudi. Od sredine popodneva smanjite unos kofeina i nemojte mnogo jesti niti konzumirati alkohol uveče. Sve ove supstance mogu da utiču na spavanje. U vreme odlaska na spavanje, pratite rutinu kako biste svoj um stavili u mod za spavanje: utišajte svetlo, prestanite sa korišćenjem ekrana – ostavite telefon, tablet ili kompjuter bar 30 minuta pre odlaska na spavanja. Vodite računa o ličnoj higijeni – operite zube, umijte se i uradite sve pripreme za spavanje;
  • Budite se u isto vreme svakog dana – posvetite sedam do osam sati spavanju. Kako bi odredili vreme za spavanje, oduzmite vreme od vremena za ustajanje. Prioritet je da se budite u isto vreme. To olakšava da zaspite u isto vreme svake večeri. Nekada ne možete da naterate sebe da zaspite? Potrudite se da uvek ustajete u isto vreme. Nakon nekoliko noći će vam se spavati kada za to dođe vreme;
  • Buđenje usred noći je takođe problem. Uglavnom je to posledica stresa, a može da bude i zbog apneje, posebno ako ste se ugojili;
  • Nekoliko saveta za prevazilaženje ovih buđenja u toku noći:
    • Uvek se budite u i sto vreme, čak i ako niste mnogo spavali u toku noći;
    • Nemojte gledati na sat, to će vas samo frustrirati;
    • Izaberite opuštajuću aktivnost – čitanje ili kraću meditaciju;
    • Ostanite budni do uobičajenog vremena za spavanje, izbegavajte popodnevne dremke ili spavanje pre predviđenog vremena.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *